Najavio je osnivanje Agencije ili zemljišnog fonda čija bi uloga bila od staračkih domaćinstava otkupljivati zemljišne posjede i isplaćivati ih jednokratno ili kroz nekoliko godina u obliku mirovine.

Cilj je okrupnjivanje zemljišta koje bi se dalo u koncesiju onima koji će se poljoprivredom dugoročno baviti. Govoreći o potrebi ubrzanja privatizacije, Polančec je kazao da bi bilo mudro osnovati nekoliko zatvorenih investicijskih fondova te u njih unijeti dionice postojećeg HFP-a. Prije toga na međunarodnom natječaju odabrao bi se upravitelj koji bi s Vladom izradio statut i provodio prijenos tih dionica na fondove, upravljao njima i radio javne ponude za prodaju udjela. »Mjere monetarne politike u nadležnosti su HNB-a, neovisne novčarske institucije. Podržavamo mjere HNB-a, ali ih i analiziramo«, kazao je, istaknuvši da inflacija u Hrvatskoj neće biti problematična. No, dodao je, ipak se razmišlja o tome kako je spriječiti i u 2008. zadržati na 3,5 ili 3,6 posto.

Napomenuo je da će 420 milijuna kuna državnih sredstava, izdvojenih za eliminiranje posljedica od suše pomoći uravnoteženju cijena hrane. Usprotivio se i uvođenju poreza na kapitalnu dobit.
Nakon gradnje 480 kilometara plinovoda, i početka gradnje plinovoda od Bosiljeva do Splita, Polančec je najavio gradnju LNG-terminala te dva podzemna spremišta plina radi osiguranja opskrbe plinom u zimskim mjesecima. Naglasio je potrebu gradnje termoelektrana i važnost obnovljivih izvora energije.

Na skupu je govorio i Slavko Linić, iz SDP-a, koji je kazao da rješenja za nelikvidnost mora ponuditi država odnosno predložiti zakon o osiguranju plaćanja kojim treba definirati rokove i posljedice neplaćanja te vratiti likvidnost gospodarstvu.

Oprečni izvori
Funkcionira više izvora, a svaki od njih iznosi oprečne informacije. Tako popis iz 2001. spominje 1,46 milijuna hektara, Upisnik iz 2003. pak iznosi 1,07 milijuna hektara, dok godišnjak Državnog zavoda za statistiku za 2004. navodi 1,99 milijuna hektara, a već za 2005. samo 1,2 milijuna hektara. U dokumentu nazvanom "Sapard program, plan za poljoprivredu i ruralni razvitak 2005.-2006.", izrađenom u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, među brojnim informacijama stoji i katastarski podatak za 2004. o evidentiranih čak 3,14 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta od čega je 67 posto u privatnom, a 33 posto u državnom vlasništvu. Uz konačno "neznanje" koliko oranica imamo te tko im je vlasnik još izražajniji problem je drastična usitnjenost posjeda, što u startu ruši svaki pokušaj organiziranja konkurentne proizvodnje. Prosječna površina korištenog poljoprivrednog zemljišta kod obiteljskih gospodarstava prema dostupnim podacima iznosi između 1,9 hektara više od 2,4 do 9,0 ha koliko su farmeri prijavili 2006. uz zahtjeve za isplatu poticaja. Poslovni subjekti u prosjeku koriste parcele velike 159,2 hektara. Namjeru da konačno počne sređivati (ne)razmrsivu zemljišnu problematiku prošle je godine iskazala aktualna Vlada najavom da će krajem ovogodišnje veljače, odnosno početkom ožujka uspostaviti agenciju čija će primarna zadaća biti raspolaganje poljoprivrednim zemljištem. Međutim, rok je otišao u povijest, agencija nije zaživjela. Početkom lipnja Poslovnom su dnevniku u resornom ministarstvu potvrdili kašnjenje te naveli da aktivnosti na osnivanju agencije nisu zaustavljene. Pojasnili su tijek procesa iznoseći da će do kraja lipnja agencija za poljoprivredno zemljište svakako biti osnovana, i to kroz uredbu Vlade. U srpnju 2007. slijedi imenovanje privremenog ravnatelja i Upravnog vijeća te predstavljanje koncepta agencije. Rujan donosi imenovanje ravnatelja i početak osnivanja podružnica, izvijestili su 8. lipnja iz ministarstva o hodogramu radnji na aktiviranju institucije čija će primarna zadaća biti, po novom obrazloženju, nadležnost samo nad poljoprivrednim zemljištem u privatnom vlasništvu. Raspolaganje sa zemljištem u državnom vlasništvu i dalje bi se odvijalo sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu.

Zemljišni fond
Premda je projektom utvrđeno da će agencija biti fokusirana na kupnju (ne oduzimanje) privatnog zemljišta na slobodnom tržištu i formiranje zemljišnog fonda, što je uvjet okrupnjavanja parcela i unapređenja strukture poljoprivrednih gospodarstava, i rujan je iscurio, a od agencije ni traga. Taj doista dobar i nužan projekt, o kojem ovisi budućnost domaće poljoprivrede, opet je odgođen. Vjerojatno za postizborno razdoblje, dogodine. Time je ilustrativno potvrđena nepisana praksa hrvatskih političara svih opcija. U predizborno vrijeme nisu pripravni promovirati projekte (ma kako bili nužni) u strahu da će zbog eventualnih negativnih asocijacija ili neznanja glasačke populacije ugroziti rezultat očekivan na parlamentarnim izborima.