Demo je potpuno funkcionalan, omogućava korištenje svih funkcija uz ograničenje na broj kupaca i narudžbi odnosno računa u evidenciji - dozvoljen je unos do 15 kupaca odnosno 50 računa.

Za preuzimanje posjetite službene web stranice EPK-a ovdje.

Put

''Na more'' smo otišli auto-vozom, u spavaćim kolima. Već na samom početku smo imali peh. Prilikom ''utovara'' matore ''džete'' na vagon sa ostalim vozilima odvalio nam se auspuh, zahvaljujući maestralno postavljenom dodatnom vagonu koji je bio nešto viši od ostalih i za koji postoji izričito pravilo da ga ne treba postavljati kad kome to padne na (tupavu) pamet. Po dolasku nam je komšija koji nam čuva kuću dok nismo tamo (a inače je automehaničar) sklepao neko privremeno rešenje koje radi normalno osim što auspuh sablasno vibrira kada se vozi prvom i kada auto ide ''na ler''. Kontrola na granici je rešeno jadno, što znači šta? Da su nas trkeljisali dva puta u razmaku od sat vremena oko pola tri ujutro. Od spavanja nije bilo praktično ničega, što se dalo i očekivati. Putovao sam ranije u spavaćim kolima na istoj relaciji, ali su granične kontrole bile slabije (a i bio sam maloletan tako da nije bilo potrebe da posežem za ličnom kartom svaki put kada murija upadne u voz. Do kuće smo ipak došli autom, nakon što smo ga iskrcali sa voza, samo što mu je auspuh bio prikačen parčetom žice, čisto da se ne vuče po putu. Na stanici u Beogradu nam je rečeno da u Crnoj Gori tražimo da nam urade zapisnik kako bi nam železnica isplatila pretrpljenu štetu, a u Crnoj Gori su nam rekli pogodite šta? Da napravimo zapisnik kada dođemo u Beograd. Tipično. Neki čovečuljak je istina pribeležio šta nam se dogodilo, ali nam je rečeno da sredimo stvar u Srbiji.

Država

Ne dajte se zavarati. Iako Crnogorci na sav glas na televiziji i po raznim novinama razglašavaju kako turista ima nekoliko procenata više nego prethodne godine, sve je to prilično gruba mast kojom treba namazati oči ljudima u Srbiji. ''Mi više nemamo veze sa vama i ide nam mnogo bolje nego pre''. Samo što to nema veze sa životom. Već po samom dolasku vrlo lako se mogao uočiti deficit turista po plažama i ulicama. Šetališta su bila praznija i zapravo se moglo normalno šetati uveče, na plažama je bilo mesto koliko ti duša ište, a vozila na magistrali su bila proređena. Da se razumemo, ja govorim za Bar jer tamo letujem, ali po internim saznanjima komšija iz Crne Gore koje špartaju po celom primorju za razliku od nas, tako je bilo svuda osim u Sutomoru koje je bilo (i još uvek je, čak dok ja ovo pišem) puno k'o brod. Situacija je počela da se popravlja posle nedelju dana, kao da je sezona počela nešto kasnije. Međutim, kako je počela, tako se i završila nekoliko dana pre našeg odlaska. Domaći predstavnici se još uvek frljakaju brojkama u koje ne može da veruje niko osim ljudi koji tamo nisu bili ili ne znaju nekog ko je tamo letovao. Čak i meštani govore da je sezona propala, a postoje i oni koji prognoziraju da će isti slučaj biti i sa sledeće dve ili tri. Međutim, ne zato što ljudi ne žele da putuju za CG, nego zato što tamošnja struktura vlasti namerno minira turizam kako bi ''dobili na vremenu da poprave infrastrukturu i omoguće nesmetan dotok vode u sve delove primorja''. To međutim prelazi u politiku tako da ću se na tome zaustaviti.

Vagaries of elderly mind...

Kao po ko zna koji put u životu, opet sam zaboravio Jovanin rođendan. Iskupio sam se čestitkom bajatom četiri dana i zaključio da mi je definitivno neophodna neka aplikacija za podsećanje na važne datume. Moraću da pročeprkam malo po tom pitanju. Ima neka zajebancija namenjena tome na facebooku, a čini mi se da i google ima neku svoju aplikaciju.

Izletništvo

U manastiru svetog Vasilija Ostroškog sam prvi (i do sada jedini) put bio 1996. godine. Tada nas je na put dug par sati vodio neki lik iz Vranića koji je bio taksista, pa je imao bolja kola od nas što je bio glavni razlog zbog kojeg nas je on vozio. Tada je put do tamo bio užasan, što naša krntija teško da bi mogla da izdrži. Moram reći da je taj obilazak manastira bio veliki promašaj, jer je naš ''vodič'' diktirao tempo obilaska što je rezultovalo desetominutnim boravkom na tom svetom mestu nakon čega je usledio povratak kući. Nismo obišli ni ''pomoćne'' crkve, niti išta osim moštiju samog svetog Vasilija. Ovaj put smo proveli znatno više vremena tamo i sve lepo videli. Prvog puta sam imao mučan osećaj tokom našeg boravka tamo jer je bilo dosta hendikepirane dece koja su sa roditeljima dolazila da zamole sveca za izlečenje ili pomoć. Ja sam imao 8-9 godina i sve mi je to bilo čudno i uvrnuto.

Oko pola sata pre silaska u podnožje manastira, sreo sam Aleksandru, verovatno jedinu osobu iz osnovne u Beogradu sa kojom sam ostao i dalje u kontaktu i sa kojom se još uvek viđam. Oboje smo se iznenadili jer nismo imali pojma da je ovo drugo na moru, a tek ne da dolazi pod Ostrog. Kul.

Guild(aški) Wars(ovi)

Rad na AAR-u se privodi kraju i nadam se da ću ga završiti do kraja septembra. Sa tom mišlju, u CG-u mi se javila ideja da nabavim Guild Wars. Ne znam šta me spopalo, ali eto, videćemo. Treba da obiđem par radnji koje u Beogradu prodaju originalne igre i da vidim koliko košta, ali je izvesno da ću ga nabaviti, samo je pitanje kada. Ne nameravam da igram išta osim Bloodlines-a dok ne završim započet posao, tako da ću zamisao ostvariti verovatno krajem septembra, možda i malo kasnije.

Razglednica

Poslao sam Nikoli razglednicu 13. ili 14. avgusta kako bih pomogao njegov kolekcionarski poduhvat. Pre par minuta sam pročitao mejl u kojem mi je javio da je pošta stigla, tako da je Šušanjski primerak dodat kolekciji. Putovala je nekih 4-5 dana što je jadno prolazno vreme, ali dobro, bitno je da je stigla. Vi koji sada žalite što niste dobili razglednicu obratite pažnju da je niste ni tražili, tako da nema ljutnje. :D Ja Šušanj/Bar posećujem već 20 godina tako da nikada nisam ni slao nekome razglednicu od tamo, nekako sam se previše odomaćio da bih ga smatrao inostranstvom. Uopšte, ovo mi je svega 3. ili 4. razglednica koju sam u životu poslao. Nikola, izvinjavam se što je malo musava, ali čovek se na letovanju znoji više od proseka tako da je opravdano. ;)

Povratak

Srbi ne daju Crnogorcima vozove. Mo'š misliti. CG nema sopstvene vozove koji mogu da isprate broj turista koji se vraća kući, a Srbija više ne pokazuje nekadašnju solidarnost zahvaljujući kojoj bi slala za CG prazne vagone bez obzira na očigledne gubitke u procesu. Slavina je zavrnuta, čime je povratak vozom onemogućen. Osim toga, za vikend se svašta izdogađalo na pruzi Beograd - Bar, na crnogorskoj strani, tako da ne bismo mogli da se vratimo u planirano vreme čak i da smo uspeli da dođemo do karata. Pohvalno je da su popravili puteve, a isto važi i za ''naše'' koji su uradili odličan posao na Zlatiboru čime je put automobilom ukupno skraćen za 1-2 sata.

U povratku nam se dogodio još jedan peh. Kada je pao mrak, otkrili smo da su nam otkazala kratka svetla na kolima. Uspeli smo da sredimo stvar u Gornjem Milanovcu u čijoj smo blizini bili, na benzinskoj pumpi braće Kovačević. Dečko koji tamo radi (jedan od braće, je li) nam je zamenio osigurač za farove i tako nam pomogao. U GM-u su sve neki fini ljudi, kad vam kažem.

Neki kao zaključak

Naravno da nisam pune tri nedelje bio bez Interneta. ''Kačio'' sam se povremeno da proverim poštu i slične stvari, ali nisam obilazio mesta na kojima ''poslujem''. Rekao sam sebi da sam na odmoru i to je to, ali sam vas posmatrao - samo da znate. ;) Za vreme mog odsustva su se pojavile neke ''turbulencije u Sili'' koje sam otkrio bacanjem kratkog pogleda, ali srediću to, ne zvao se ja... kako god da se zovem...

NASTAVIĆE SE...

Također je ugrađen modul za statistiku i analizu posjeta članova - moguće je na različite načine obaviti analizu posjeta za određeno razdoblje - prema danima u tjednu, danima u mjesecu, mjesecima...

Verzija 2.8 predstavlja idealno i vrlo povoljno rješenje za manje fitness centre - nudi većinu osnovnih funkcionalnosti verzija 3.x, što se dovoljno za veliku većinu klubova.

Pregled troškova prema djelatnicima, vozilima i datumima obrade odnosno putovanja, analiza troškova uz podjelu na troškove dnevnica, troškove putovanja i ostale troškove. Grafički prikaz radi bolje predodžbe, mogućnost exporta i daljnje obrade.

Detaljnije na službenim web stranicama programa PUTNIK.

1. The Linux Alternative Project - jednostavnija stranica na kojoj su Windows stranice sa lijeve, a alternative na Linuxu sa desne strane.

2. Open Source Alternative - stranica slična gornjoj, samo što ovdje imate kategorije, i malo složeniji dizajn.

Tu su naravno i Linux App Finder i GetDeb, koje su više orijentirane na sam Linux softveraj (s tim da Linux App Finder može prikazati aplikacije slično kao i gornje dvije).

Detaljnije na službenim web stranicama sustava.

Ova uputstva su namijenjena svim korisnicima servisa Putni.biz. Ako ipak naiđete na neki problem koji ne možete riješiti - slobodno nas kontaktirajte na e-mail: info (at) putni.biz.

Tehnički zahtjevi za Putni.biz

Za korištenje ovog servisa potrebno je na računalu imati instaliran preglednik (eng. browser). Preporučujemo kvalitetniji Firefox, iako i Internet Explorer dobro radi sa servisom Putni.biz. Također, bitno je da uključite Cookie u svom pregledniku jer bez njih nećete moći koristiti servis. To je sve.

Registracija

Postupkom registracije omogućuje Vam se rad s putnim nalozima, unos podataka o Vašoj tvrtki te mogućnost kasnijih prijava za rad.

Registracija se sastoji od dva koraka:

1. popunjavanje web-oobrasca (na linku Postanite korisnik )
2. aktiviranje korisničkog računa.

Nakon što korektno popunite obrazac (popunite sva obavezna polja, ispravno prepišete znakove prikazane na slikovnom kodu - slova i brojeve) na e-mail će Vam unutar nekoliko minuta stići aktivacijski link pomoću kojeg završavate postupak registracije.

Aktivacija korisničkog računa

Na aktivacijski link je potrebno kliknuti (ili ga označiti mišem i kopirati - copy/paste u preglednik). Nakon toga ćete se odmah naći prijavljeni u sustavu Putni.biz, na stranici za unos novog putnog naloga.

Ako Vam e-mail nije stigao unutar par minuta, provjerite da ga Vaš program (koji koristite za čitanje e-mail poruka, npr. Outlook, Evolution itd.) nije svrstao u spam ili junk poruke pa čak i u smeće (eng. trash).

Ako poruku ne možete pronaći, pomoću linka (u okviru za prijavu gore - lijevo) Ponovno pošalji aktivacijski link možete ponoviti slanje aktivacijskog linka na Vaš e-mail. Pri tome je potrebno upisati korisničko ime koje ste odabrali tijekom registracije.

Prijava i Odjava

Svaki slijedeći dolazak na Putni.biz neće uvijek zahtjevati da se prijavite jer se pomoću Cookie metode pamti Vaša prijava.

U slučaju da dulje vrijeme niste posjećivali servisa Putni.biz, morat ćete se ponovno prijaviti upisivanjem korisničkog imena i lozinke u lijevi okvir na vrhu. Korisničko ime i lozinku ste sami odredili prilikom registracije.

Ako računalo dijelite s drugim korisnicima, uputno je da se na kraju rada na servisu Putni.biz odjavite. Time onemogućujete da netko s tog istog računala pristupi servisu Putni.biz pomoću Vašeg korisničkog imena i lozinke.

Zaboravljena lozinka

U slučaju da ste zaboravili lozinku u lijevom okviru na vrhu nalazi se link Zaboravili ste lozinku? .

Potrebno je da unesete Vaš e-mail i unutar nekoliko trenutaka stići će Vam upute za promjenu lozinke.

Glavni izbornici servisa Putni.biz

Nakon prijave prikazat će Vam se stranica za unos putnog naloga - plan puta. Ova stranica će Vam se prikazivati prva sve dok ne unesete nekoliko putnih naloga. Nakon što ste kreirali nekoliko putnih naloga, stranica koja će Vam se prikazivati nakon prijave je stranica sa statistikama.

Izbornik nakon prijave je podijeljen na tri dijela:

1. u gornjoj traci desno nalazi se izbornik za stavke poput promjene osobnih podataka, podataka o tvrtki, država u koje se najčešće putuje, pregled statistika, pregled iznosa dnevnica (Postavke, Statistika, Odjava)
2. lijevo se nalazi izbornik koji ćete najvjerojatnije često koristiti, a omogućuje kreiranje novog putnog naloga, pregled postojećih, ispis na pisač (naloga, knjige putnih naloga itd.), te izradu predložaka
3. na dnu web stranice nalazi se izbornik sa tekstulanim stranicama (Česta pitanja, Uputstva, Uvjeti uporabe, Marketing, Kontakt).

Postavke

Postavke sadrže dvije kartice (eng. tab) - Tvrtka te Države i dnevnice. Ovdje možete podesiti koji će se podaci inicijalno upisati u putni nalog. Te podatke je moguće izmijeniti kod unosa podataka u putni nalog.

Na kartici Tvtka prikazani su podaci koje ste unijeli kod registracije te neke mogućnosti kojima određujete kako će se prikazivati popisi naloga i gdje podešavate inicijalne vrijednosti (npr. trošak kilometraže za osobna vozila, tekstove Izvješća s putovanja itd.).

Broj redaka po jednoj stranici određuje broj naloga koji će biti prikazani kod popisa zatvorenih i storniranih naloga.

Najčešća vrsta prijevoza određuje koja vrsta prijevoza će biti inicijalno upisana na putnom nalogu.

Cijena po kilometru (HRK/km) određuje iznos koji će biti isplaćen putniku koji je za obavljanje puta koristio osobno vozilo.

Defaultno (inicijalno) mjesto polaska i povratka je mjesto koje će kod novog putnog naloga biti upisano kao mjesto polaska i mjesto povratka.

Inicijalni tekst ispisuje standardnu svrhu putovnja i izvješće s puta kod kreiranja novih naloga.

Kartica Države i dnevnice sadrži popis svih država za koje postoje definirane dnevnice prema propisima o putnim nalozima R. Hrvatske. Ovdje možete označiti države koje se na Vašim putnim nalozima najčešće navode.

Linkovima Označi samo Hrvatska, Afrika itd. odabirete zemlje koje ćete najčešće koristiti kod unosa putnih naloga. Moguće je i označiti svaku državu pojedinačno.

Iznosi dnevnica

Kako je svrha servisa Putni.biz da se korisnicima olakša unos podataka u putne naloga - obračun dnevnica se računa automatski na osnovu datuma i vremena polaska i povratka s putovanja (i prelazaka granica, ako ih je bilo) koje unesete u putni nalog.

Broj naveden u zagradi, pokraj svake države, je iznos dnevnice preračunat iz propisane valute (npr. za Grčku je propisani iznos dnevnice 60 EUR). Tečaj koji se koristi pri preračunavanju stranih valuta u kune je današnji srednji tečaj Hrvatske narodne banke. To je iznos dnevnice s kojim će se obračunavati dnevnice na putnim nalozima. Pri promjeni propisa i zakona administrator stranice će iznose dnevnica izmijeniti u skladu s propisima.

Osim iznosa dnevnice koji je naveden u zagradi, pokraj svake države postoji i polje u koje možete upisati neki drugi iznos dnevnice, a koji Vi želite da se koristi pri obračunu dnevnica za tu državu.

Oprez! Administrator servisa Putni.biz ne može utjecati na iznos koji ste ovdje upisali, tako je uputno da s vremena na vrijeme provjerite da li iznos koji ste sami upisali i stvarna dnevnica ne odudaraju značajno.

Statistike

Statistike pokazuju četiri statistička grafa oko upotrebe Vaših putnih naloga. Omogućavaju drugačiji pogled na stanje sa Vašim putnim nalozima i mogu Vam pomoći u odlučivanju. To su:

• broj putnih naloga po mjesecima
• najposjećenija mjesta
• prosječni troškovi po svakom putniku
• prosječni troškovi po danima trajanja putovanja.

Na vrhu desno moguće je odabrati kalendarsku godinu za koju se statistika odnosi, odnosno moguće je odabrati prikaz statistike za SVE godine.

Putni nalozi - općenito

Sve putne naloge (nove, zatvorene, predloške, stornirane) koje kreirate u servisu Putni.biz moguće je ispisati, obrisati, ali i ono što je možda najvažnije - naknadno izmijeniti. Kod putnog naloga moguće je izmijeniti sve podatke, uključujući i broj putnog naloga.

Putne naloge moguće je ispisati ili spremiti u datoteku na Vaše računalo. Zvjezdice korisite kako biste u popisima naloga dodatno istaknuli neke naloge (npr. kod popunjenog naloga morate provjeriti da li je putnik donio račun za neki trošak).

U popisima naloga, ikona pisača, osim za ispis naloga, služi i kao oznaka da je taj nalog već ispisan.

Unos putnog naloga

Novi nalog stvaramo klikom na Unos putnog naloga.

Putni nalog se sastoji od dva dijela:

1. plana puta (prije puta) i
2. obračuna (poslije puta).

Nakon unosa plana puta i spremanja - otvara Vam se kartica Obračun gdje možete unijeti i ostale podatke tog naloga - troškove, kilometraže za vozila i izvješće s putovanja. Ako su Vam ti podaci zasada nepoznati nastavite raditi dalje, a nalog koji ste kreirali možete pronaći u popisu Otvoreni nalozi.

Novi nalog možete kreirati iz nekog predloška. Odabirom nekog ponuđenog predloška otvara se obračun. Kod obračuna moguće je unijeti izvješće s puta te troškove i dnevnice.

Broj putnog naloga

Kada kreirate novi putni nalog, broj putnog naloga već je upisan. Unatoč tome možete ga ručno izmijeniti.

Bez brige, u servis Putni.biz ugrađena je zaštita tako da ne možete upisati broj naloga, ako već imate nalog s tim brojem. U takvom slučaju prikazat će Vam se poruka s obavijesti da je taj broj putnog naloga već zauzet.

Otvoreni putni nalozi

Popis otvorenih putnih naloga sadrži naloge kod kojih nisu uneseni svi podaci potrebni za obračun troškova puta i dnevnica. Otvoreni nalog koji želite nadopuniti jednostavno otvorite klikom na taj redak popisa.

U popisu Otvoreni nalozi naloge možete ispisati klikom na ikonu pisača, označiti zvjezdicom ili označiti i stornirati.

Unosom svih podataka koji su obično dostupni tek nakon puta te nakon spremanja podataka putni nalog prelazi u kategoriju Zatvoreni putni nalozi.

Zatvoreni putni nalozi

Popis zatvorenih putnih naloga sadrži one naloge koji imaju SVE nužne podatke: datum i vrijeme polaska i povratka (i prelaske granica, ako ih je bilo), odredišta, vrste prijevoznog sredstva (kilometraže, ako su korištena vozila) i troškove.

Dnevnice nije potrebno unositi i računati jer se dnevnice automatski obračunaju.

Zatvoreni nalog je moguće otvoriti i izmijeniti navedene podatke.

Zatvorene putne naloge možete izlistati kao klasičan popis ili kao knjigu putnih naloga (koju ujedno možete i ispisati i odnijeti u Vaše knjigovodstvo). Kod prikaza naloga potrebno je odabrati raspon datuma koji zahvaćaju određene putne naloge.

Prikazane naloge moguće je:

• otvoriti
• ispisati
• stornirati
• označiti zvjezdicom
• spremiti u datoteku na Vašem računalu
• pretraživati po datumu i imenu ili prezimenu putnika, brojevima naloga, odredištima, riječima navedenimu svrhi ili izvješćima naloga i pretražiti samo naloga označne zvjezdicama

Stornirani putni nalozi

Storniranjem nalog postaje nevažeći. Stornirati se može otvorene i zatvorene naloge. Nalog se stornira iz glavnog izbornika označavanjem potvrdnog okvira (klikom na prvi okvir označavamo sve naloge) i klikom na storniraj odabrane naloge ili otvaranjem pojedinog naloga u kojemu se pri dnu nalazi opcija storniraj nalog.

Stornirani nalog može se u potpunosti izbrisati u označavanjem pripadajućeg potvrdnog okvira i klikom na opciju izbriši odabrane naloge.

Stornirani nalog moguće je otvoriti, nadopuniti podacima i spremiti te ga na taj način ponovo aktiviramo kao Otvoreni ili Zatvoreni putni nalog.

Predlošci putnih naloga

Ako putne naloge često popunjavate vrlo sličnim podacima (npr. uvijek je plan puta, trajanje ili putnik isti, tu je mogućnost kreiranja predložaka pomoću kojih možete ubrzati unos podataka u putne naloge.

Predložak je moguće kreirati:

• na stranici Predlošci naloga
• iz otvorenog naloga (gumb na dnu stranice)
• iz zatvorenog naloga (gumb na dnu stranice).

Predložak popunite podacima koji se ponavljaju (npr. podaci o putniku,destinacije itd.). Spremanjem novog predloška on postaje dostupan kroz padajući izbornik prilikom stvaranja novog naloga.

Popis već postojećih predložaka dostupan je putem linka Predlošci naloga, gdje je neptrebne predloške moguće i otvoriti, izmijeniti te izbrisati.

Ispis praznog putnog naloga

Ova opcija izbornika na Putni.biz otvara novi prozor u kojem se prikazuje prazan putni nalog koji je moguće ispisati i ručno ispuniti, ako za to postoji potreba.

Treba li Vama Putni.biz?

Odgovor je vrlo jednostavan - što ste manja tvrtka i što više putujete - Putni.biz je više za Vas!

Kako radi Putni.biz - servis za putne naloge?

Servis Putni.biz je namijenjen jednom korisniku za unos putnih naloga, automatsko obračunavanje troškova, ispis na printer (prije i poslije puta; knjiga putnih naloga), pregled i ažuriranje podataka s putnog naloga (prije ili nakon puta, arhivirani ili stornirani putni nalozi, knjiga putnih naloga), te statističku obradu.

Servis Putni.biz sadrži niz alata za pomoć u radu kao što su predlošci (ako jedna osoba često putuje na jednu ili više lokacija), pregled statistike (koliko često putujete u pojedini grad, koliko se troši po pojedinom putovanju i slično), te inteligentni sustav pohrane relacija i udaljenosti (npr. Zagreb-Rijeka). Također, možete unositi različite dnevnice od minimalno propisanih, birati prijevozna sredstva i dr.

Putni.biz je jedinstvena aplikacija za putne naloge u Hrvatskoj jer je besplatna čime pomažemo mlade poduzetnike prilikom pokretanja svog biznisa kada im je svaki trošak previše, pa tako i kupovina čak i jeftinije aplikacije za putne naloge.

Putni.biz je kvalitetan softver, podaci korisnika su višestruko zaštičeni u sustavu (dnevni backup, https protokol). Aplikaciju ne morate instalirati na računalo jer je dostupna od bilo kuda te se ne morate brinuti da će ju "napasti računalni virusi".

Također, ako Vam postojeći softver za putne naloge stvara probleme, ako Vas je iscrpilo mukotrpno objašnjavanje programeru što NE radi, ako Vaša aplikacija nije usaglašena sa Zakonom RH - samo pređite na Putni.biz i zaboravite na mnoge dosadašnje brige oko putnih naloga!

Program se kontinuirano razvija. Iako funkcionalnošću predstavlja vrlo složen sustav, jednostavnost korištenja i niz poluautomatiziranih postupaka koje ubrzavaju rad često su predmet pohvale naših korisnika.

Cijenom vrlo povoljan, PUTNIK predstavlja idealno rješenje za sve manje i srednje tvrtke. Program nema nikakva ograničenja u korištenju - npr. u broju djelatnika ili vozila, kao što je slučaj u sličnim programima na tržištu!

Patka sa novim perjem je sletela ili, drugim rečima, nova verzija Adiuma, instant-messaging klijenta otvorenog koda za Mac OS X sa poboljšanjima i novitetima spremna je za besplatno preuzimanje.

Nova verzija all-in-one IM-a Adium pod oznakom 1.2 dolazi nam sa gomilom izmena i poboljšanja, gde je ispravljen veći broj bugova koji su primećeni na prethodnoj beta verziji.

Razvojni tim tvrdi da je čak 188 korisničkih sugestija i primedbi prihvaćeno u izradi ove verzije, medju kojima je i poboljšanje grupnih (konferencijskih) razgovora, kao i proširenje i lokalizacija na još nekoliko jezika. Ukoliko ste već korisnik Adiuma, osim novog menu bara, koji ćete odmah zapaziti, nova verzija će vam pružiti dodatne mogućnosti u uređivanju i organizaciji kontakata. Pored toga, Adium se može pohvaliti podrškom za Apple Script, kao i internacionalnom podrškom.

To naravno nije sve, a ukoliko ste zainteresovani za preuzimanje nove verzije Adiuma ceo spisak poboljšanja možete pročitati na službenom Adium blogu.

Za one koji nisu čuli za Adium u pitanju je višeprotokolni IM klijent za Mac koji podržava MSN, AIM, Yahoo!, Jabber, GTalk i mnoge druge protokole. Broj opcija i mogućnosti podešavanja je ogromna, baš kao i community koji se brine da novih tema, pluginova, icon setova nikada ne zafali.

Nova verzija Adium-a je besplatna za download i možete je skinuti ovde.

izvor: B92
Pripremila: Tijana Todorović (jedan od osnivača GEDZETI bloga)

Ukoliko želite da kao Džejms Bond u filmu Tomorrow Never Dies mobilnim telefon daljinski upravljate svojim automobilom onda je Autopage C3 system prava stvar za vas.

C3 system vlasniku auta obezbeđuje link do voljenog četvorotočkaša svuda gde su mobilni telefoni dostupni. Koristi java softver ili WAP interfejs, a poenta je priče da bukvalno odakle hoćete možete pokrenuti svoj auto i to sa bilo kojim smartphonom.

Između ostalog, C3 system otključava i pali automobil, prati ga preko GPS-a, javlja o eventualnom neželjenom premeštanju auta, a paranoični roditelji mogu staviti alarm koji će ih obaveštavati o prekoračenju brzine kola koja voze njihova deca.

Na autoblogu kažu da se cena ovog softvera kreće od 15o dolara godišnje za ograničen broj korišćenja, pa do 250 dolara ukoliko želite neograničeno da se daljinski igrate sa svojim ljubimcem.

Da li sam jedini kome kraj zvuči pomalo suludo? Dakle, otvoreni sistem je nekako i zamaskiran, te izaziva nagle i česte promene. Možda grešim, ali to je moj zaključak na osnovu napisanog. Prateći tu logiku, do sada bi moj (a verovatno i milioni drugih računara) bio u skroz neupotrebljivom stanju. Da li je tako? Kucam ovaj post, dakle nije. Radi li Google? Hmm, radi... Izgleda da je sve u redu i sa njihovim mašinama. Pošto je pisano u biznis delu novina, da vidimo šta firme imaju od otvorenog softvera. Brzi pogled na podatak o trenutno najstabilnijim hosting kompanijama nam pokazuje da čak sedam od deset koriste softver otvorenog koda za servere. Ako pogledamo istraživanje iz novembra ove godine, web serveri otvorenog koda drže oko 50% tržišta. Naleteo sam pre nekog vremena na zanimljiv post Svi koriste Linux (na engleskom), gde su ukratko navedene neke od većih firmi koje, za neku svrhu, koriste softver otvorenog koda. Da nastavimo...

"Kod otvorenog sistema sve je otvoreno i pristupačno: kad jednom otvorite sva vrata i u svom sistemu, morate dobro da pazite gde se šta ostavljate. To je kao da ste skinuli vrata sa svog stana i na dovratak stavili malu priručnu mapu koja kaže gde su šrafcigeri, gde je novac, gde je kupatilo, a gde "ladno" pivo, jer vam povremeno u kuću navraćaju neki majstori koji bi nešto da poprave. Da, ali ko još može da navrati? Sigurnost? Zaboravite na sigurnost, bitno je da je otvoreno."

Uh, uh... Da li je baš tako?... A zašto? Jednostavno. Lepota otvorenog koda, naspram zatvornog, je baš ta otvorenost - svi mogu da vide kod. Svi mogu da uđu "pod haubu", i da vide šta se dešava. Više očiju ima priliku da vidi i da radi na kodu, te samim tim da doprinese sigurnosti i stabilnosti. To što je otvoren ne znači da svaka promena bude prihvaćena. Svaki projekat ima tim koji dobro proveri neki doprinos sa strane, pre nego što se spoji sa glavnim delom koda. Ako je nešto slučajno prošlo, biće brzo ispravljeno baš zbog svih uprtih pogleda.

"Takođe, kad nema nekih pravila, kad nema standarda koji zacrtavaju kako se treba ponašati u ovakvoj situaciji, onda su jedini pravi eksperti oni koji su taj sistem postavili. A oni onda mogu da biraju koliko će vam naplatiti da ga i dalje održavaju za vas. Jer drugih nema. Vratimo se na čas u automobilsku industriju: zamislite da vaša omiljena fabrika automobila proizvodi samo motore i volane, a da sve druge delove auta po volji ugrađuje vaš automehaničar Ljubinko, koji ih kompletira i završava za vas. Zamislite dalje da je vaš automobil dovršio uz pomoć tri budilnika i pola kilograma retke vrste amazonske šljive. Koji drugi majstor će umeti da ga popravlja? I koliku će moć nad vama imati vaš majstor? A da ne pominjem uvoznike retkih amazonskih šljiva."

Ok, zamislimo za čas da je naš automobil dovršio automehaničar Ljubinko. Mi tačno znamo kako je on dovršio auto, te možemo naći nekog drugog automehaničara, koji može da pogleda šta je radio Ljubinko. Drugi mehaničar može da nam pomogne kad dođe do problema. Ako je dobar mehaničar, verujem da će videti šta je neko pre njega radio ;). I u programiranju: ako je kod uredno pisan i održavan, većina programera bi trebalo da bude u stanju da shvati šta se program radi nakon čitanja koda.
Da posetimo Miladinka. Miladinko nam je sastavio ceo automobil. Takođe nas je obavestio da jedino on može da nam servisira auto. Isto tako, imamo zabranu da zavirimo ispod haube. A ako hoćete neku izmenu na automobilu, nadajte se da će ona odgovarati Miladinku i da će se on složiti da je odradi za vas.

"Otvoreni standard je neka druga vrsta otvorenosti, izbalansirana da vam da slobodu da znate i razvijate, ali i da ograniči opasnosti i cene otvorenog sistema. Otvoreni standard podrazumeva da znate detalje, ali ih ne smete menjati i to omogućava svima da ga koriste. Drugim rečima, razmenjujete sa svima ključna znanja o tome kako se najbolje može sa vašim sistemom sarađivati, raditi i komunicirati, ali im ne dajete šansu da u njega uđu i menjaju ga, kontrolišu ili zloupotrebljavalju. Otvoreni kod, s druge strane, podrazumeva da svako može da ga menja."

Ovde je opet pogrešno shvaćena suština otvorenog koda. Svako može da ga menja i da izmenjeni program dalje distribuira i koristi. Ali to pravo ne znači da neko može da uđe u vaš računar i da vam izmeni delove vašeg koda. Da koristimo paralelu sa automobilima: ne može svaki stranac da upadne ispod vaše haube i da tek tako vršlja po motoru. Stoji da su neki u mogućnosti da to urade. Zato se kola i obezbeđuju na ovaj ili onaj način. Da li biste se sigurnije osećali kada znate da je na bezbednosti vašeg automobila radilo puno ljudi širom sveta ili neka zatvorena grupica?

"Ove i obične teme provociraju snažne jake emotivne reakcije kod učesnika na IT sceni; svi imaju svoj omiljeni modus i oblik rada, i sve te emocije vam kažu koliko se ljudi lako i duboko vezuju za jednostvane ideje - ideje otvorenosti i saradnje, ideje najboljeg mogućeg iskorišćenja onoga na čemu rade, ali je paradoks u tome da upravo sistem koji je formulisaniji, čvršći i zaokruženiji ima više šanse da im to pruži. To najbolje dokazuju veliki i moćni sistemi širom sveta, neki koji servisraju najveće gradove na svetu - a svakim danom ih je sve više. Oni su probali da primene suprotnu logiku i od nje su odustali na veliki i posramljujući način, shvativši da je taj eksperiment zanimljiv, ali da oni moraju da budu iskreni i realni prema svojim potrebama."

Verovatno su neki odustali, ali nemojmo zanemariti veliki broj vlada i državnih institucija koje su našle otvorena rešenja pristupačnijim i boljim. Podsetimo se izveštaja britanske vlade o isplativosti softvera otvorenog koda iz 2004. godine. Tu je i zanimljiv tekst britanske vlade o softveru otvorenog koda. Još jedan državni dokument o isplativosti korišćenja softtvera otvorenog koda bi mogao biti zanimljiv. Na kraju se nalaze linkovi ka izveštajima još nekoliko vlada, pa bih preporučio da pogledate.

"I nije ovde reč o pobedi Majkrosofta nad Luniksom, niti o pobedi Luniksa nad Majkrosoftom, koliko o pobedi korisnika nad svojim iluzijama i parcijalnim vizijama."

Kako neko može biti ozbiljno shvaćen kada koristi imena poput Luniks? Baš kao i osobe koje misle da će nešto učiniti nazivajući Microsoft Microshit ili M$...

"Zagovornici OSS ponekad iskreno, ali i veoma pogrešno, sugerišu jednu suptilnu zamenu teza, po kojoj otvorenost znači slobodu, a slobode nikad dosta. Da, teško je ne složiti se da je sloboda poželjna, i da svi volimo da je ima dovoljno. Ali, ova rotacija poruka ima bar dve greške. Nije otvorenost apsolutno identifikovana slobodom, niti to ikad u relanom svetu tvrdimo. Ponekad želimo da budemo sigurni i "zatvoreni" u svojim domovima, sistemima i izborima, da bismo imali slobodu da u njima uživamo, radimo i gradimo po svojoj meri."

Dakle, zatvorimo se u svoje domove. Promenimo koji komad nameštaja, ili možda boju zidova. Ali, ako hoćete neku veću izmenu, pozovite one majstore koji su vam kuću napravili. Jedino oni smeju da menjaju. Takođe, nadajte se da će im se dopasti ideja, jer je njihova ključna reč. I budite spremni da igrate po njihovim uslovima...

"Ali, tezu da je sloboda dobra, a apsolutna sloboda apsolutno dobra, doživela je krah. Jer, sloboda je kao i svaki drugi element konteksta - vredi tačno onoliko koliko i stvar za koju smo je primenili. Otvorenost isto tako. I jedno i drugo se mogu zloupotrebiti, a na nama je da modulišemo koliko nam je čega kao društvu potrebno. IT scena? Isto tako."

Tačno. Da proširimo, sve se može zloupotrebiti. Doduše, verujem da je otvoreno manje podložno zloupotrebi od zatvorenog... Više očiju je uprto u dešavanja.

Zaista sam razočaran da je ovakav, nekvalitetan tekst prošao u novinama Danas. Očekivao sam više...

Powered by ScribeFire.

Svi znamo koje su funkcije tastera na mišu. Skrol da skrolujete gore-dole, levi klik za otvaranje, desni za padajući meni, levi bočni za vraćanje na prethodnu web stranicu pri surfovanju, desni – napred. Ali, zašto bi to bilo baš tako? Možda bi baš voleli da samo jednim klikom na levi bočni taster miša zadate komandu za štampanje.

E ako tako stoje stvari, onda smo pronašli pravu stvar za vas. IntelliPoint 6.2

Sa IntelliPoint softverom za miš, možete prilagoditi jedinstvene karakteristike vašeg Microsoft miša. Svaki taster miša – uključujući točkić, može da bude iznova dodeljen da bi izvršavao neku drugu komandu.

Pored toga, preko ovog softvera, možete podesiti i modifikovati podešavanja miša kao što su brzina kursora i horizontalno skrolovanje. IntelliPoint, takođe, uključuje mogućnost uvećavanja što olakšava čitanje sitnih tekstova na Web stranama ili uvećanje fotografija.

Još nešto. Ukoliko posedujete Bluetooth miš, da biste koristili ovaj softver potreban vam je Windows XP SP2.

A evo i njega: IntelliPoint free download

Kako kažu iz kompanije Motion Portrait pored toga što može 2D portret da prebaci u 3D model koji se smeje i priča, program omogućava korisnicima još neke fine stvarčice, kao što je na primer promena boja očiju, frizure i facijalne ekspresije.

Sudeći po komentarima ovo bi predstavljalo do sad najlakše i najbolje prebacivanje obične fotografije u CG animaciju. Naravno, program nije napravljena bez greške ali kompanija radi na poboljšanjima, a možemo samo zamisliti kakva sve kreativna vrata ova aplikacija može otvoriti u bliskoj budućnosti.

Uostalom, pogledajte sami šta sve možete, pomoću MotionPortrait-a, učiniti sa svojom najobičnijom fotografijom.

Među novostima u verziji 2.2 izdvajamo povratak ikona koje prikazuju koje IM klijente trenutno koriste oni s kojima razgovaramo itd.

Pidgin podržava celi niz IM protokola: AIM, Bonjour, Gadu-Gadu, Google Talk, Groupwise, ICQ, IRC, MSN, MySpaceIM, QQ, SILC, SIMPLE, Sametime, XMPP, Yahoo! i Zephyr.

I na kraju, ukoliko želite da probate Pidgin, možete ga skinuti sa Pidgin 2.2

SiSi koristi britanski znakovni jezik (British Sigh Language - BSL) da bi putem animiranog avatara pokazao znakove koje gluhi mogu razumeti.

Sistem SiSi je modularan i sastoji se od više odvojenih tehnologija.
Modul za prepoznavanje govora pretvara izgovorene reči u tekst, a sledeci modul reči kodira u pokrete, dok treći modul kodove pokreta na kraju animira u avatare koji su deo čitavog sistema

Iako se sada za animaciju avatara koristi britanski znakovni jezik, taj modul je po potrebi moguće zameniti bilo kojim znakovnim jezikom pa upotreba SiSija nije ograničena.

IBM predviđa da bi se u budućnosti SiSi mogo koristiti i na televiziji za automatizovano prevođenje programa na jezik gluhih, a isto tako je moguća ugradnja i u mobilne telefone gde bi onda SiSi služio pregledu glasovne pošte.

Nero 8 će biti optimizovan za Windows Vista-u, a posedovaće potpuno novi korisnički interfejs, koji ima za cilj da maksimizuje efikasnost korišćenja.

Tako je svaka forma editovanja multimedijalnih sadržaja omogućena jednim klikom sa početne strane proizvoda.

Nero, takođe navodi da će novi paket uključivati kompletnu podršku za video visoke definicije, uključujući reprodukciju video diskova visoke definicije.

Treba istaći i mogućnost direktnog upload-ovanja klipova sa Nero 8 na sajtove, kao što je na primer YouTube.

Skini Operu 9.21 sa interneta.

Vuk je predstavio svoj prvi u nizu "one project per month" projekata - Skrati.Net. Mnogi su mu zamjerali "već viđeno" faktor u cijeloj priči, ali danas je u mom RSS readeru osvanuo Berislavov post koji se, među ostalim, bavi i ovim "problemom" (pogledati točku 3). Sama aplikacija fino izgleda, dobro funkcionira i ima interesantan feature da korisnik sam odabire URL, što nisam baš primijetio kod konkurentskih servisa. To čini sam servis više "human friendly" i sigurno donosi svoj dio korisničke baze. Još jedna zanimljiva stvar u cijeloj priči je što je servis napisan u Pythonu, i koristi Django framework, što je prava rijetkost na našem webu.

Drugi projekt vrijedan pozornosti je Aljošin Blogkatalog. Kao što sam naziv kaže, app katalogizira blogove, ali ih i tagira i sortira po ocjeni, broju glasova, broju posjeta i NetCraft ranku. Blogeri mogu prijaviti svoj blog u katalog preko jednostavnog sučelja. Sam site je lako i intuitivno koristiti, a jedina zamjerka ide glasanju, koje se puno elegantnije i finije dalo riješiti AJAX-om.

Eto, lijepo je imati dva posta koji se bave novim, domaćim web aplikacijama - znači da HR web ipak nekako napreduje :). No, dok se to sve odvijalo na HR web sceni, na svjetskoj softverskoj "sceni" se pojavila službena verzija nove verzije Microsoftovog operativnog sustava - Windows Viste. Vistu još nisam probao (ne stignem ni upgradeati svoj "matični" operativni sustav, a kamo li zezati se s drugime), ali po webu sam naišao na par interesantnih reakcija.

Free Software Foundation Europe je objavio press release gdje iznosi GNU/Linux operativni sustav i FLOSS kao alternativu korisnicima koji su zabrinuti oko DRM-a i drugih stvari koje prijete privatnosti i sigurnosti koje donosi ne-slobodni softver. FSF-ovci su čak pokrenuli i kampanju pod nazivom BadVista koja opširnije opisuje argumente navedene u newsletteru. No, to nije ništa neočekivano od FSF-a - interesantnija reakcija dolazi od Greenpeacea. Naime, oni upozoravaju na opasnost od povećane količine tzv. e-otpada u zemljama u razvoju. Kažu da bi taj e-otpad bi mogla uzrokovati upravo Windows Vista s većim zahtjevima za resursima. Koliko god ovo možda bilo pretjerano (kažu da Vista, bez Aera, zapravo i nije toliko zahtjevna), činjenica je da će ljudi vjerojatno krenuti s masivnijim upgradeom svojih računala.

Ako i vi krenete u upgrade i budete imali neki upotrebljiv stari hardver, donirajte ga Monteparadiso Hacklabu ili nekoj drugoj neprofitnoj organizaciji - oni će vam biti zahvalni, kao i priroda :).

Dođem tamo, kad to se plaća! Super, ima neki tridesetodnevni besplatni period za testiranje, pa se odmah odlučim registrirati i iza toga očekujem čudo. No, mogu reći da sam ostao malo razočaran, pogotovo kad sam vidio cijenu. No, idemo ispočetka.

Nakon par minuta korištenja, cijela stvar mi je počela ličiti na ušminkani Wordpress (nešto što na kraju i neće biti toliko daleko od istine). Što jest - jest, cijela stvar odlično izgleda. Cjelokupni korisnički dio je jako lijepo odrađen i, iako na prvi pogled može izgledati dosta zbunjujuće, jako lijepo funkcionira. Nakon što se korisnik ulogira, može dodavati i mijenjati postove u "journalu" i mijenjati stranice na siteu bez ulaska u administracijski modul. Ništa revolucionarno, ali malo ubrzava cijeli proces.

U administraciji se odvija ostatak posla iza jednog bloga. Tu se dodaju stranice i moduli, mijenja dizajn, dodaju članovi i stvarčice slične tome. Jedan "Squarespace" može imati više članova s različitim privilegijama, što omogućava i određenu dozu surađivanja pri stvaranju sadržaja. Što se mijenjanja dizajna tiče, opcija je mnogo - od jednostavnog premještanja elemenata u sidebaru, preko mijenjanja boja i fontova (i margina i paddinga i većine ostalih često korištenih CSS propertyja) pojedinih elemenata preko finog web sučelja do ručnog editiranja CSS-a stranice. Tu je i statistika posjećenosti sitea koja će biti dovoljna za većinu korisnika. Opcija u administraciji stvarno ima mnogo i neke od njih su poprilično detaljne.

No, sad - isplati li se cijela stvar? Squarespace nudi tri paketa za osobnu uporabu - Basic, Pro i Advanced. Svaki od njih košta (redom) $7, $12 i $17 mjesečno. Osnovni paket ne uključuje podršku za više korisnika, korištenje vlastite domene (znači, osuđeni ste na domenu username.squarespace.com) i vlastiti URL rewriting (odnosno odabir URL-a stranice prilikom unosa posta - korisnici Wordpressa znaju ovo kao "Post slug"). Svaka od opcija uključuje po 100 MB, 300 MB ili 600 MB prostora za pohranu podataka (možete uploadati vlastite datoteke) i 2 GB, 4 GB i 8 GB prometa mjesečno.

Nakon koliko-toliko detaljnog pregleda, nisam otkrio ništa što zakupljeni web hosting, Wordpress (ili neki njemu sličan alat za bloganje) i par plug-inova ne može napraviti, osim eventualno nekih fora oko korisnika, njihovih privilegija i tome sličnih stvari. Vjerojatno će Squarespace varijanta biti privlačnija korisnicima koji su manje informatički potkovani, ali alati za bloganje su danas postali iznimno pristupačni, čak i korisnicima koji nisu toliko vični uporabi računala.

Daleko od toga da je proizvod loš (baš naprotiv, iznimno je dorađen i jako lijepo funkcionira), ali puno bih prije nekome savjetovao ulaganje u paket Wordpress+hosting (pa možda čak i +plaćanje nekome da osposobi i prilagodi Wordpress potrebama naručitelja) nego ulaganje u neki od Squarespace paketa.

Kao što bi Siniša rekao - Verdict: expensive! :-)

You like? hr.digg|prijavi